Neuspješan postupak vantjelesne oplodnje: šta dalje i kako donijeti pravu odluku
Neuspješan postupak vantjelesne oplodnje (VTO/IVF) jedan je od emocionalno i fizički najzahtjevnijih trenutaka u liječenju neplodnosti. Pitanje koje se tada prirodno nameće jeste: šta dalje i da li se može nešto uraditi drugačije?
Odgovor najčešće nije u univerzalnim rješenjima, već u individualnoj procjeni prethodnog postupka i pažljivo planiranom narednom koraku – uz sigurnost pacijentice kao prioritet.
Ako ste u fazi planiranja narednog koraka, korisno je da pročitate i vodič Kako se pripremiti za vantjelesnu oplodnju.
Šta se radi nakon neuspješnog postupka?
Nakon neuspješnog VTO postupka ili ET (embrio-transfer – prenos embriona u uterinu šupljinu), prvi korak je sistematična analiza onoga što se već desilo. Cilj nije “ponoviti isto”, nego razumjeti šta se može optimizovati.
- odgovor organizma na stimulaciju
- kvalitet dobijenih embriona
- tok embrio-transfera
- eventualne komplikacije
- prethodne dijagnoze i nalaze kod oba partnera
Na osnovu toga se pravi plan liječenja prilagođen konkretnom paru, a ne unaprijed definisan protokol.
Individualni protokol – nema „jednog recepta za sve“
Svaki par ima drugačiji uzrok neplodnosti, različite godine, hormonski status i reproduktivnu istoriju. Zbog toga je individualni terapijski protokol ključan, a sigurnost pacijentice mora biti ispred brzine i ponavljanja postupaka.
Dio individualnog planiranja je i razumijevanje rizika postupka i mjera koje se preduzimaju da budu minimalni. Više o tome: Rizici kod IVF/VTO – minimalni i pod kontrolom.
Metode liječenja u zavisnosti od uzroka neplodnosti
Upalni procesi
Kod dokazanih infekcija ili hroničnih upala liječenje se sprovodi prema uzročniku i, po potrebi, uključuje sistemsku i lokalnu terapiju kod oba partnera.
Oštećeni jajovodi i priraslice
- blage i srednje teške promjene → mikrohirurški pristup
- teža oštećenja → VTO/IVF
Anovulacija (izostanak ovulacije – jajna ćelija se ne oslobađa)
- stimulacija i indukcija ovulacije lijekovima
- individualno praćenje odgovora organizma
Endometrioza (tkivo slično sluznici materice raste izvan materice i može otežati začeće)
- blaga → IUI (intrauterina inseminacija – unošenje obrađene sperme u matericu)
- teža → VTO/IVF
- endometriomi > 5 cm, duboka endometrioza i bolni sindromi → hirurško liječenje
Promjene na uterusu
- submukozni miomi, polipi, septum (pregrada u materici) → histeroskopska operacija
- intramuralni miomi > 5 cm → laparoskopska operacija
Muška neplodnost – važan dio ukupne procjene
- blagi oblici → IUI (intrauterina inseminacija – unošenje obrađene sperme u matericu)
- varikokela (proširene vene oko testisa koje mogu pogoršati kvalitet sperme) ili opstrukcija → operativno liječenje
- teži oblici → ICSI (mikroinjekcija spermatozoida – 1 spermatozoid u jajnu ćeliju)
- kada spermatozoida nema u ejakulatu → TESA/ICSI (spermatozoidi iz testisa + ICSI; TESA – aspiracija spermatozoida iz testisa)
Na kvalitet sperme mogu uticati i navike iz svakodnevice. Pročitajte: Telefon u džepu i laptop u krilu – rizici za mušku plodnost.
Kada se razmatra test fragmentacije DNK spermatozoida?
Test DNK fragmentacije (provjera da li je DNK u spermatozoidima oštećena) razmatra se kod ponavljanih neuspješnih VTO postupaka, lošeg kvaliteta embriona, niskog procenta razvoja blastocista, starosti muškog partnera preko 40 godina, izloženosti štetnim agensima, varikokele i ponavljanih spontanih pobačaja.
Više detalja: Test fragmentacije DNK spermatozoida – kada i zašto je važan?
Dodatne pretrage – individualna odluka centra
Ne postoji jedinstveni protokol koji mora važiti za sve. U praksi, centar prema indikacijama može birati:
- HSC (histeroskopija – pregled unutrašnjosti materice kamerom kroz grlić)
- UZV (ultrazvuk – procjena materice, jajnika i endometrija)
- HSG (histerosalpingografija – rendgenska provjera prohodnosti jajovoda uz kontrast)
- ili kombinaciju navedenih metoda
Ambulantna histeroskopija – kada se posebno razmatra?
- žena starijih od 35 godina
- stenoze cervikalnog kanala
- neurednih krvarenja iz uterusa
- sumnje na uterine anomalije
- patologije endometrija (polipi, submukozni miomi)
Kada je histeroskopija obavezna?
- nakon dva neuspješna ET ili VTO postupka
- kod ponavljanih spontanih pobačaja i sumnje na hronične upale sluznice uterusa
- u pripremi za ET nakon zahvata na grliću (npr. LOOP/LLETZ – procedure uklanjanja promijenjenog tkiva grlića materice)
Kod ponovljenih neuspjeha može se razmotriti i endometrijalni scratching (blaga mehanička stimulacija sluznice materice).
Testovi koji se razmatraju kod ponavljanih neuspjeha
Kod ponavljanih neuspješnih implantacija, višestrukih spontanih pobačaja, idiopatskog steriliteta ili tankog endometrijuma mogu se razmatrati dodatne pretrage:
- Endometrioma test – procjena znakova hronične upale endometrija.
- Eubioma test – analiza mikrobioma endometrija (bakterijske ravnoteže u materici).
- E-READY test – procjena receptivnosti endometrija (da li je “pravi trenutak” za transfer).
- pH analiza – procjena pH okruženja kao dijela procjene uslova u reproduktivnom traktu.
- NK ćelije (natural killer) – dio imunološke procjene.
- Plazma ćelije – marker koji može ukazivati na hroničnu upalu endometrija.
Napredne laboratorijske metode – kada i za koga?
Ove metode se ne primjenjuju rutinski, već isključivo individualno, kada postoji medicinska indikacija.
Kod žena
Embryo Glue (medij za embrio-transfer sa hijaluronskom kiselinom) – koristi se u trenutku transfera kao povoljnije okruženje za vraćanje embriona, posebno nakon prethodnih neuspjeha.
Kod muškaraca
- MSS (mikrofluidna selekcija spermatozoida – bez centrifugiranja) – “nježna” selekcija pokretljivijih spermatozoida kroz mikrokanale, kada je to indicirano.
- Test DNK fragmentacije (integritet DNK spermatozoida) – dodatna informacija o kvalitetu genetskog materijala spermatozoida, posebno kod ponavljanih neuspjeha.
Genetska procjena (po indikaciji)
niPGT-A (neinvazivno genetsko testiranje embriona – procjena hromozomskog statusa bez biopsije embriona) – razmatra se kod starijih pacijentica, ponavljanih pobačaja i neuspješnih VTO ciklusa.
Najčešća pitanja (People also ask)
- Kada ponovo u postupak nakon neuspješnog VTO? Odluka zavisi od nalaza, oporavka i preporuke ljekara.
- Da li su potrebne dodatne pretrage poslije prvog neuspjeha? Nekad jesu, posebno ako postoji sumnja na uterine ili muške faktore.
- Da li loš spermogram znači da VTO mora da čeka? Ne uvijek; zavisi od težine nalaza i ukupne situacije para.
Zaključak
Neuspješan VTO postupak ne znači kraj liječenja, već potrebu za dubljom analizom i individualnim pristupom. Razgovor sa stručnim timom i jasno definisan plan pomažu da se naredni korak planira medicinski opravdano, sigurno i smisleno.
Piše: prim. mr sci. dr Vesna Ćurić, specijalista ginekologije i akušerstva
Povezano čitanje: Uspješna VTO nakon 20 godina čekanja i Priča pacijentkinje – vantjelesna oplodnja u Banjoj Luci.
Informativno: Cjenovnik VTO/IVF.
