U našim prostorijama održali smo drugo po redu besplatno predavanje u sklopu „Ambulante i savjetovališta za menopauzu“ koje radi od aprila 2023. godine.
Predavači su govorili o modernom pristupu i novinama u liječenju tegoba menopauze:
- Fitoestrogeni - Mr ph Branislava Srdić, spec. Šef apoteke Pharmacentrum;
- Bioidentični hormoni - Mr ph. Cvijeta Banjac, Bioidentični hormoni za topikalnu primjenu A.U. Galena Lab;
- Sigurnost primjene hormonske nadomjesne terapije u menopauzi - Lana Nežić, Specijalista Interne medicine i Prof. farmakologije i toksikologije.
Menopauza nastaje godinu dana nakon posljednjeg menstrualnog krvarenja (ne povremenih već potpunog prekida) najčešće između 45 i 55 godine.
Prim. dr Vesna Ćurić, specijalista ginekologije i akušerstva navela je da je životni vijek žena na globalnom nivou porastao (u BiH očekivani životni vijek iznosi 77, 2 godine) i da danas žene trećinu života provedu u menopauzalnom dobu. Zbog toga je važno da dobiju kvalitetne informacije o promjenama koje nastaju u ovom razdoblju života kao što su: nesanica, valunzi, povećanja holesterola, bolovi u zglobovima, promjeni libida kao i urinarni problemi.
Mr ph Branislava Srdić, specijalista (Pharmacentrum) govorila o fitoestrogenima grupi jedinjenja iz različitih biljnih vrsta, koju karakteriše estrogena aktivnost i zato predstavljaju prirodnu alternativu hormonima. Statistički podaci pokazuju da žene sa Istoka u periodu menopauze imaju slabije izražene tegobe od žena sa Zapada – što se prvenstveno pripisuje drugačijoj prehrani. Najviše fitoestroegena nalazi se u biljkama kao što su soja, crvena djetelina, sjeme lana i susama, cimicifuga.
Mr ph Cvijeta Banjac (A.U. Galena) naglasila je da hormoni kontrolišu većinu osnovnih tjelesnih funkcija od probave, rasta, apetita, imunoloških funkcija, raspoloženja. Hormonski status određuje našu energiju, raspoloženje, apetit, sposobnost začeća, rađanja, menopauzu, zapravo cjelokupan kvalitet života.
Biodentični hormoni su po sastavu najsličniji hormonima u tijelu čovjeka i dobijaju se od prirodnih proizvoda kao što su batat i drugi. Terapiju bioidentičnim hormonima propisuje ljekar na osnovu individualnog stanja pacijenata i njihovih potreba, a cilj nije samo rješavanje neprijatnih tegoba, već dovođenje hormona u ravnotežu, da bi ta ravnoteža očuvala zdravlje žene i omogućila dostojanstveno starenje i duži život. Hormoni se ne uzimaju oralno već se apliciraju preko kože (endokrinih žlijezda) i na taj način dospijevaju direktno u krvotok.
Lana Nežić, specijalista interne medicine i profesor farmakologije i toksikologije je istakla da je uvijek dobro da pacijentice imaju dovoljno informacija kada im se preporuči hormonska nadomjesna terapije (HNL) na koje utiču životna dob i klinički status, kontraindikacije (druga oboljenja) i faktori rizika. Nežić je naglasila u kojim slučajevima postoje apsolutne kontraindikacije za HNL terapiju (estrogeno zavisnih tumora, tromboembolije, bolesti jetre, moždanih udara), koje su relativne kontraindikacije (migrena, povišeni trigliceridi) i u kojim slučajevima ne postoje nikakvi rizici od hormonske terapije ( dijabetes, miomi, kognitivni poremećaji).
