Od 2008. godine se kontinuirano bilježi smanjenje broja rođene djece u EU, blagi porast je iskazan 2021. godine
Stopa fertiliteta izražava prosječan broj djece koju rađaju žene u reproduktivnoj dobi (obično u dobi od 15 do 49 godina) u određenoj populaciji ili zemlji u određenom vremenskom razdoblju. Prema podacima Eurostata, ukupna stopa fertiliteta u zemljama Evropske unije u 2021. godini je iznosila 1,53 rođena djeteta po ženi. Generalno, primjećuje se smanjenje broja rođene djece u EU, što je trend koji je počeo 2008. godine (4,68 miliona djece). U 2021. godini, u EU je rođeno 4,09 miliona beba, što predstavlja blagi porast u poređenju sa 2020. godinom, kada je rođeno 4,07 miliona beba.
Stope fertiliteta u zemljama EU i regionu
Najvišu stopa fertiliteta među zemljama Evropske unije prema podacima Eurostata za 2021. godinu imala je Francuska 1,84, dok je Malta imala najnižu stopu fertiliteta od 1,13. Francusku su slijedile Češka (1,83), Rumunija (1,81) i Irska (1,78) s relativno visokim stopama fertiliteta u poređenju s zemljama poput Malte (1,13), Španije (1,19) i Italije (1,25) koje su imale niže stope.
Podaci Eurostata pokazuju da je ukupna stopa fertiliteta u Hrvatskoj u 2021. godini iznosila 1,58, dok je iste godine u Srbiji bila nešto niža i iznosila je 1,47. Podaci Statista navode da je ukupna stopa fertiliteta u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosila 1,35 živorođene djece po ženi.
Zamjenski faktor - koliko je potrebno da se rodi djece da bi populacija održala ravnotežu?
Stopa fertiliteta na kojoj populacija može da reprodukuje samu sebe poznata je kao stopa zamjenskog fertiliteta. U razvijenim zemljama, smatra se da stopa zamjenskog fertiliteta iznosi oko 2,1 djece po ženi. Ova vrijednost predstavlja prosječan broj djece koje bi žena trebala da rodi kako bi se zamijenila rađanjem ćerke koja preživi do dobi za rađanje djece. Kada je ukupna stopa fertiliteta (TFR) iznad 2,1 populacija u određenom području će rasti, a kada je ispod 2,1, populacija će se na kraju smanjiti.
Incijativa za besplatnu provjeru plodnosti u Francuskoj
Prema navodima francuske vlade, Francuska se suočava s ogromnim izazovom jer stopa nataliteta opada već decenijama ali je u 2023. godini opala za čak 7 odsto odnosu na prethodnu godinu. Francuskinje u prosjeku rađaju prvo dijete u dobi od 31 godine.
Zbog toga je predsjednik Emanuel Makron na prvoj konferenciji koja je održana u 2024. godini najavio plan "demografske mobilizacije" koji uključuje besplatnu provjere plodnosti za osobe od 25 godina kao dio redovnih medicinskih pregleda. Iako je inicijativa izazvala podijeljenja mišljenja i oštre kritike liberalnih krugova ovaj plan bi mogao da bude koristan prije svega jer na vrijeme pruža mladim ljudima informacije o njihovoj plodnosti, što im može pomoći u planiranju porodice ili omogućiti da na vrijeme sačuvaju reproduktivni materijal.
Donacija reproduktivnog materijala u Srbiji
Kada je riječ o regionu najveći pomak u oblasti povećanja fertiliteta u cijelom regionu napravila je Srbija, a prema riječima Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića fertilitet će i dalje biti jedan od nacionalnih prioriteta u narednim godinama. Naime zahvaljujući Zakonu o BPO u Srbiji ( 2017. godine) i promjenama iz decembra 2022. godine, svi parovi i žene bez partnera koji imaju problem sa sterilitetom mogu da ostvare pravo na VTO sa doniranim jajnim ćelijama ili spermatozoidima o trošku države Srbije, odnosno Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja. Ova mogućnost je namijenjena ženama do 45. godine koje ne mogu da imaju djecu sa svojim ćelijama, onima koje nemaju partnera, kao i onima čiji muški partner ima azoospermiju. Takođe, u septembru 2023. godine ostvarena je i saradnja između države Srbije i češke banke reproduktivnog materijala Pronatal, koja ima dugogodišnje iskustvo i kvalitet u ovoj oblasti. Biološki materijal iz Pronatal banke u Češkoj je dostupan u Pronatal Beogradu, što je olakšalo proces VTO sa donacijom mnogim parovima, jer više ne moraju da putuju u Češku da bi ostvarili svoju najveću želju – da postanu roditelji.
Dragana Aleksić Matić
